Pietro Kandler
Prominent Istrians
|
|
|
Zlatna vrata (1842) U Puli je, kao svojevrsni simbol pobjede kod šAkcija, podignut - izmedu 29. i 27. godine prije Krista - Slavoluk obitelji Sergijevaca. Skladom oblika, cije površine decentno prekrivaju kameni ornamenti, prikazujući raskoš mitologije, raslinja i životinjskog svijeta, ovaj u korintskome stilu dlijetom cizelirani luk jedna je od najljepših gradevina Augustova vremena uopće. "De sua pecunia" - što će reci: vlastitim novcem - slavoluk je dala podignuti ugledna pulska udovica Salvia Posthuma, izgradivši i više nego dostojanstveni spomen svome mužu Luciju Sergiju Lepidu - koji se spominje u bitki kod Akcija - kao i srodnicima, Gaju Luciju i Gneju Sergiju. Graditeljsko umijeće antike na ovome su uzorku, crtajući ga, proučavali Fra Giocondo, Michelangelo Buonarotti, Giovanbattista Piranesi i drugi znameniti majstori. Sam Slavoluk govori i o ondašnjem izuzetnom značaju Pule: takav se "kolonijalni luk", prema rimskim propisima, smjelo podizati samo u izuzetno značajnim kolollijama i municipijama. Smještaj Slavoluka, koji se uzdiže uz negdašnji rub jugoistočnih gradskih zidina, svjedoči o prilično visokom statusu i moći Sergijevaca. Naziv Zlatna vrata - kojim Puljani dallas najčešće imenuju Slavoluk - potječe od takozvallih "zlatnih" gradskih vrata uz sam spomenik. Ta su "vrata" porušella 1826. godine. Izvor: August Tischbein and August Selb (paintings), Pietro Kandler (Italian text), with translations by Srđa Orbanić (Croatian), Jakob Löwenthal (German) and Vedrana Brajković (English). Book published by C.A.S.H. Histria Croatica (Pula, 1997) and entitled:
All rights reserved to the publisher. Vidi također:
|
|
This page compliments of Marisa Ciceran Created:
Friday, April 20,
2001; Last updated:
Tuesday, June 10, 2008
|
