Pietro Kandler
Prominent Istrians
|
|
|
Trg u Puli (1842) Središnji gradski trg u Puli nalazi se na mjestu starog rimskog foruma i zadrzao je njegov izgled, ako već nije površinu. Anticki je forum bio četverokutan,a uza nj je prolazila vojna cesta koja je dolazeći iz smjera Poreča i prolazeći Zlatnim vratima vodila do pulske kvarnerske luke u današnjem Pomeru. S pulskog su se kaptola, odnosno današnjeg kaštela, spuštali usponi koji su poprijeko omedivali forum. Druga je cesta vodila prema moru. U dnu foruma stajala su dva hrama blizanca ubave arhitekture: onaj bliži moru bio je posvećen Romi i Augustu, dok je po predaji drugi bio posvećen božici Diani. Desno od hramova, u samom podnožju brežuljka nalazila se velika i raskošna građevina za koju se pretpostavlja da je bila bazilika ili zgrada javnih službi i suda, a njene su se ruševine mogle još vidjeti prije dva stoljeća, a ni danas nisu u potpunosti nestale. Druge gradevine koje nam je vrijeme skrilo zatvarale su preostale strane trga, a na njemu su se nalazili spomenici u cast carevima, vojskovodama, uglednim gradanima. Očuvao se kip Licinija, dok se smatra da je drugi bio u slavu Septimija Severa. U srednjem vijeku, kad je Pula sama sobom upravljala i kad je još bila bogata i napučena, podignuta je nova zgrada koja je služila za sjednice Vijeća, kao sjedište suda i kao prebivalište načelnika. U nju je ugrađen Dianin hram, a sagrađena je na prostoru između Dianinog i Augustovog hrama od kamena prikupljenog na ruševinama rimskih zgrada koji je bio nanovo obrađen i složen shodno najboljem graditeljskom umijeću toga doba. Zgradu su posebno resili brojni ukrašeni prozori u gornjem dijelu pročelja. Iako je u tadašnjoj arhitekturi prevladavao šiljasti luk, osjećao se utjecaj rimskih gradevina, koje su Puljani često imitirali. U prizemlju palače bila je lođa, prekrasno stepenište na bočnom zidu, dok je krunište bilo puno uklesanih grbova i oružja vitezova i velmoža, a njegove su uglove resili čudovišni likovi. U sedamnaestom stoljeću nenadano se srušilo cijelo pročelje, no jedan je dio ostao na nogama iako jako oštećen i svjedoči o prvotnom izgledu zdanja. Palača je obnovljena u tada uobičajenom slogu i opet je u nju smješteno Vijeće, sud i prebivalište načelnika kojeg je mletačka vlada imenovala s naslovom grofa i kojem je zajedno s još četiri građana bilo povjereno upravljanje gradom i okolnim ladanjem. Kućne udobnosti načelnika nisu štedile rimske i srednjovjekovne ostatke, te su oni ili uništeni ili su tako promijenili namjenu da ih se više ne da razaznati. U ovom je stoljeću Augustov hram oslobođen zgrada koje su ga skrivale, dok je to s Dianinim hramom, odnosno onim što je od njega preostalo, učinjeno u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće. U palači je sjedište carsko kraljevskog komesarijata, okružnog suda i poglavarstva, a jedna je njegova dvorana pretvorena u sabornicu. Trg ostaje i danas jedan od najljepših, najvećih i najpravilnijih u pokrajini i služi ne samo kao obljubljeno sastajalište gradana, već i kao tržnica. Da je očuvan stari smjer prema moru tako da Augustov hram bude, kao nekoć, dijelom trga, njegova skladnost i rijetko dobra očuvanost dale bi trgu nove vrijednosti. Izvor: August Tischbein and August Selb (paintings), Pietro Kandler (Italian text), with translations by Srdja Orbanic' (Croatian), Jakob Löwenthal (German) and Vedrana Brajkovic' (English). Book published by C.A.S.H. Histria Croatica (Pula, 1997) and entitled:
All rights reserved to the publisher. Vidi takoder:
|
|
This page compliments of Marisa Ciceran Created:
Friday, April 20,
2001; Last updated:
Tuesday, June 10, 2008
|
