|
|
|
![]() |
Goran Filipi, Barbara Bursic-Giudici.
Istriotski lingvisticki atlas - Atlante Linguistico
Istrioto
Znanstvena Udruga Mediteran (Pula, 1998) Knjiznica Atlas |
|
Predgovor (izvadak) U ovoj prvoj knjizi Lingvističkog atlasa Istre donosi se sinoptički pregled jezične građe istriotskih govora, i to govora svih naselja u kojima se taj idiom još očuvao. Tako su ukupno 2334 pitanja postavljena, i na njih zabilježeni odgovori, u Rovinju, Balama, Vodnjanu, Galižani, Fažani, Šišanu (dakako, samo pitanja koja su za odgovarajući punkt relevantna), no da bi se dobiveni odgovori mogli smjestiti u stvarni jezični i komunikacijski kontekst na terenu, ispitani su i ovdje zastupljeni i neki susjedni neistriotski punktovi kao Pula (istromletački) te Svetvinčenat, Čabrunići, Valtura i Ližnjan (hrvatski). Iako je to razmjerno ograničeno područje, na njemu nalazimo veliku jezičnu raznolikost u kojoj se zrcali kulturna i jezična povijest Istre, ali je to jednako tako rijetka prigoda za lingviste da gotovo "u živo" mogu promatrati kako se odvijaju jezični dodiri u stvarnim komunikacijskim situacijama. akad. August Kovačeć |
|
|
Uvod (izvadak) Knjiga pred nama zaključak je prve faze podprojekta Atlas Linguarum Histriae (Lingvistički atlas Istre), koji Znanstvena udruga Mediteran izvodi u suradnji sa Scuola Superiore di Lingue Moderne per Interpreti e Traduttori iz Trsta, a koji je dio jezičnoga atlasa Atlas Linguarum Histriae et Liburniae (Lingvistički atlas Istre i Kvarnera). Očekujemo da će veliki atlas biti gotov kroz petnaestak godina, a njegov istarski dio nešto prije. Na istarskom atlasu rade dvije ekipe, pulska i tršćanksa: pulsku predvodi prof. dr. Goran Filipi, a tršćansku prof. Franco Crevatin; u pulskoj ekipi rade još mr. Barbara Buršić Giudici, mr. Srđa Orbanić i sveuč. asist. Robert Blagoni, a u tršćanskoj prof. Rada Cossutta, prof. Luciano Rocchi i prof. Marcello Marinucci - uz to valja imati na umu da na Atlasu radi i veći broj suradnika (uglavnom ispitivača) koji su prije odlaska na teren prošli temeljite stručne pripreme. Ekipe, nakon što su zajednički utvrdile mrežu, izradile upitnik za Atlas i utvrdile grafiju kojom će se vršiti zapisivanja (koristi se manje-više znakovlje međunarodne fonetske transkripcije s nekoliko grafema specifičnih za glasove našega područja), podijelile su punktove i, sa svojim suradnicima (ispitivačima i obrađivačima), započele svaka svoj dio posla. Premda nije uobičajeno da lingvistički atlas izlazi u dijelovima, mi smo se ipak odlučili da prve dvije faze objavimo prije gotova ukupnoga posla - nadamo se da ćemo uskoro, za godinu-dvije, objaviti Istrorumunjski lingvistički atlas i posebnu knjigu s kazalima za oba ova atlasa. Nakon toga nastavit ćemo s radom na Atlasu kako je to već uobičajeno u lingvističkoj praksi - u periodici će se objavljivati spoznaje do kojih se bude dolazilo radeći na građi i sl. Na prijevremeno objavljivanje građe natjerala nas je situacija u kojoj se danas nalaze istriotski i istrorumunjski govori koji polako, bez zaštite institucija a i zato što njihovi govornici nemaju nacionalni osjećaj koji bi se izjednačavao s jezikom i koji bi ih tjerao da ga pošto poto sačuvaju (prema potonjem popisu pučanstva istriotofoni su se izjašnjavali uglavnom kao Talijani, a istrorumunjofoni jednako kao i okolno čakavsko stanovništvo), oni nezaustavljivo ustupaju svoje mjesto istromletačkome odnosno čakavskome, tj. talijanskome odnosno hrvatskome na višim komunikacijskim razinama. Ispitivači:
|
|
|
This page compliments of Michael Plass, Robert Blagoni and Marisa Ciceran Created: Saturday, May
05, 2001; Last updated: Sunday, August 05, 2007
|
|