|
U
GALERIJI AMFITEATAR OTVORENA IZLOŽBA »KOPAR
IZMEĐU RIMA I VENECIJE«
Preobražaj Kopra kroz povijest
English
[Izvor: © Glas Istre -
http://www.glasistre.hr/?d0eebaa55a1666b68f40b34920ed7293,TS,691,,4294,5239,57449.]
|
|
|
Dio izloženih
predmeta što svjedoče u promjenama u Kopru
kroz povijes |
PULA - U galeriji Amfiteatar otvorena je izložba
»Kopar između Rima i Venecije«, s podnaslovom
»Arheološka iskopavanja u vrtu Kapucinskog
samostana«, u suradnji Pokrajinskog muzeja iz
Kopra i Arheološkog muzeja Istre u Puli. Kako je
kazala ravnateljica Arheološkog muzeja Istre,
dr. Kristina Mihovilić, »riječ je o izložbi koja
je obišla već nekoliko hrvatskih gradova, a
pokazuje važnu fazu razvoja Kopra kroz povijest.
Kroz izložene se predmete može steći prilično
širok uvid u razna povijesna razdoblja ovoga
slovenskoga grada«.
Sa
širenjem humanizma u 15. i 16. stoljeću u Istri
se povećao interes za lokalnu povijest, a to se
dogodilo i u Kopru, gdje su se već tada počeli
proučavati brojni rimski natpisi i reljefi na
kamenu, što su se nalazili u raznim dijelovima
grada.
-
Stara gradska jezgra Kopra razvila se na
nekadašnjem otoku, nedaleko od ušća Rižane, a
današnji izgled te jezgre rezultat je 2.000
godina dugog razvoja koji je započeo još u
rimsko doba. Grad je već krajem srednjeg vijeka
imao skoro u cijelosti oblikovan za njega tako
karakterističan i naizgled neorganiziran tlocrt
s gustom mrežom ulica i uličica, kazao je autor
i priređivač izložbe Radovan Cunja. Izloženi su
utezi za ribarske mreže, noževi, udice, razne
posudice, naušnice, kopče, privjesci i drugi
predmeti koji zorno svjedoče o razvoju toga
grada.
Posebnu pozornost gledatelja izložbe privukle su
naušnice s tri karakteristično oblikovane
petlje, što su u VI. i VII. stoljeću bile
sastavni dio ženskoga nakita u Istri, ali i u
sjevernoj Italiji, kao i na Siciliji te u
istočnome Mediteranu. Budući da je najveće
nalazište tih naušnica otkriveno u Buzetu,
nazivaju ih »buzetskim naušnicama«.
Na
nekoliko panoa prikazane su razne faze razvoja
Kopra kroz povijest, gdje je navedeno da
najstariju fazu naseljavanja čine pojedinačni
nalazi 1. stoljeća prije naše ere. Kroz
povijest, kazao je Cunja, izbrisan je i
nekadašnji otočki karakter grada, najprije
isušivanjem solana, a zatim i nasipavanjem i
gradnjom.
V. BEGIĆ |
